Pređi na sadržaj
Bezbednost

Test prve pomoći za zaposlene: osnovni postupci

Za koga
Svi zaposleni koji rade sa gostima, kupcima i posetiocima, kao i oni koji su odgovorni za ormarić prve pomoći
Kada sprovoditi
Posle obuke iz prve pomoći, a zatim na svakih šest meseci kao provera znanja
Obim
16 pitanja · ~13 min
Prolazni rezultat
80%

Kada gostu ili kolegi iznenada pozli, prvi minuti pre dolaska hitne pomoći su veoma važni. Zaposleni mora da ostane miran: da se uveri da nema opasnosti, pozove pomoć, započne kompresije grudnog koša ako osoba ne diše, pomogne osobi koja se guši, zaustavi krvarenje i ne naškodi „narodnim” lekovima. Ovaj test proverava poznavanje tih osnovnih postupaka prema važećim smernicama Evropskog saveta za reanimaciju (ERC) i Američkog udruženja za srce (AHA).

Test ne zamenjuje praktičnu obuku iz prve pomoći: veština kompresija, upotreba defibrilatora i tehnike kod gušenja mogu se uvežbati samo na lutki sa instruktorom. Ne zamenjuje ni obaveznu obuku propisanu važećim propisima ni interne procedure vaše organizacije. Tri pitanja su označena kao kritična: greška u bilo kom od njih razlog je da se praktična vežba ponovi.

Odgovoreno 0 od 16

Bezbednost i poziv u pomoć

  1. 1
    Osoba je pala i ne pomera se. Poređajte postupke pravilnim redosledom. Poređajte pravilnim redom
    Odgovor: a → d → b → c. Bezbednost je na prvom mestu: ne sme se desiti da na kraju budu dva povređena. Zatim proverite da li osoba reaguje. Provera disanja i poziv u pomoć čine jedan korak: njihov redosled se malo razlikuje između algoritama (ERC, AHA), a najvažnije je da se na njih ne gubi vreme. Najbolje je zvati preko spikerfona kako bi vas dispečer vodio. Ako su u blizini drugi ljudi, zamolite ih da pozovu pomoć i donesu AED dok vi ostajete uz povređenog.
  2. 2
    Kako da zaštitite sebe dok pružate prvu pomoć? Izaberite sve tačne odgovore. Izaberite sve tačne odgovore
    Odgovor: b, c, d. Pomoći može samo onaj ko i sam nije povređen. Ako je osoba u kontaktu sa električnom strujom, prvo isključite napajanje uređaja; pre toga ne smete dodirivati povređenog. Rukavice i pranje ruku štite od infekcija koje se prenose krvlju.
  3. 3
    Zovete hitnu službu. Kako treba da razgovarate sa dispečerom? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: b. Pre svega tačna adresa i šta se dogodilo: koliko ima povređenih, da li je osoba pri svesti i da li diše. Dispečer će vam reći šta da radite do dolaska ekipe, pa razgovor završava upravo dispečer. Svaki zaposleni treba da zna lokalni broj hitne službe.
  4. 4
    Povremeni hropćući udisaji kod osobe bez svesti znak su normalnog disanja, pa kompresije nisu potrebne. Tačno ili netačno? Kritično pitanje
    Odgovor: Netačno. Takvo disanje (agonalno disanje) često se javlja u prvim minutima posle zastoja srca i navodi na pogrešan zaključak. Ako je osoba bez svesti i ne diše normalno, ili niste sigurni, smatrajte da ne diše: pozovite pomoć i započnite kompresije.
  5. 5
    Osoba je bez svesti, ali diše normalno i nema znakova povrede. Šta treba da uradite do dolaska hitne pomoći? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: c. Ležanje na boku sprečava da jezik zatvori disajni put i da povraćeni sadržaj dospe u disajne puteve. Osobi bez svesti ne sme se davati ništa da pije. Disanje se proverava neprekidno: ako postane nenormalno, odmah započnite kompresije.

KPR i defibrilator

  1. 6
    Osoba je bez svesti i ne diše normalno. Niste obučeni za KPR. Šta treba da uradite? Izaberite jedan odgovor Kritično pitanje
    Odgovor: c. Bez kompresija šanse za preživljavanje brzo opadaju sa svakim minutom. Ako niste obučeni za veštačko disanje, radite samo neprekidne kompresije: to preporučuju ERC i AHA, a dispečer će vas voditi telefonom. Bilo kakva pomoć bolja je od nikakve.
  2. 7
    Kojom dubinom i brzinom se izvode kompresije grudnog koša kod odrasle osobe? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: b. Pritiskajte sredinu grudnog koša (donju polovinu grudne kosti) ispruženim rukama, puštajući da se grudni koš potpuno vrati posle svake kompresije. Previše plitke ili previše spore kompresije ne obezbeđuju protok krvi do mozga, a previše brze ne dozvoljavaju srcu da se ponovo napuni.
  3. 8
    Koji je odnos kompresija i udisaja pri KPR kod odrasle osobe ako ste obučeni da dajete udisaje? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: a. Prema važećim smernicama ERC i AHA, odrasloj osobi se daje 30 kompresija i 2 udisaja, a ciklus se nastavlja bez dugih pauza. Pauza za udisaje treba da bude kratka, ne duža od 10 sekundi.
  4. 9
    Kako se pravilno koristi automatski spoljašnji defibrilator (AED)? Izaberite sve tačne odgovore. Izaberite sve tačne odgovore
    Odgovor: a, b, c. AED sam analizira ritam i isporučuje šok samo ako je potreban, pa svako može da ga koristi. Svaki minut kašnjenja smanjuje šanse za preživljavanje. Unapred saznajte da li u vašem objektu postoji AED i gde se nalazi.
  5. 10
    Ako se plašite da ćete povređenom slomiti rebra, bolje je da ne započinjete kompresije i da sačekate lekare. Tačno ili netačno?
    Odgovor: Netačno. Kod zastoja srca osoba bez pomoći umire, dok su slomljena rebra česta i prihvatljiva posledica pravilnih kompresija. Strah da ćete naškoditi ne sme da vas zaustavi: nastavite kompresije dok ne stignu lekari, dok osoba ne počne da dolazi k sebi ili dok vam ne ponestane snage.

Gušenje, krvarenje, opekotine

  1. 11
    Gost se guši, jako kašlje i može da govori. Šta treba da uradite? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: d. Snažan kašalj je najbolji način da se disajni put oslobodi. Dok osoba kašlje i govori, udarci po leđima i potisci nisu potrebni: mogu da potisnu predmet dublje. Ostanite uz nju i reagujte ako kašalj postane slab ili neefikasan.
  2. 12
    Osoba koja se guši ne može da kašlje, govori ni diše. Kako pomoći odrasloj osobi? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: d. Evropski savet za reanimaciju (ERC) savetuje da se naizmenično daje do 5 udaraca između lopatica i do 5 potisaka na stomak (druge organizacije mogu malo drugačije da poređaju tehnike; postupajte kako ste naučili na kursu) dok predmet ne izađe, uz poziv hitnoj službi. Ako osoba izgubi svest, započnite KPR. Posle potisaka na stomak povređenog mora da pregleda lekar. Ove tehnike se vežbaju samo na lutki.
  3. 13
    Zaposleni ima duboku posekotinu na ruci i jako krvari. Šta treba prvo uraditi? Izaberite jedan odgovor Kritično pitanje
    Odgovor: b. Direktan pritisak na ranu zaustavlja većinu krvarenja. Pritisak držite neprekidno, a ako zavoj prokrvari, stavite novi preko njega, ne skidajući prvi. Poveska (turniket) se koristi kod po život opasnog krvarenja iz ekstremiteta kada pritisak ne pomaže; to se uči na praktičnoj vežbi. Kod jakog krvarenja pozovite hitnu službu.
  4. 14
    Zaposleni je opario ruku ključalom vodom. Kako se pruža prva pomoć? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: b. Hlađenje vodom zaustavlja oštećenje tkiva i smanjuje bol: ERC preporučuje hlađenje najmanje 20 minuta, AHA najmanje 10. Ulje zadržava toplotu, led oštećuje kožu, a probušeni plikovi otvaraju put infekciji. Prstenje i sat skidaju se pre nego što počne otok, a opekotina se pokriva prijanjajućom folijom ili čistim zavojem. Kod velike opekotine, opekotine lica ili disajnih puteva, ili opekotine kod deteta, pozovite hitnu službu.
  5. 15
    Da bi ublažio bol, zaposleni može sam da odluči da povređenom da lek protiv bolova iz ormarića prve pomoći. Tačno ili netačno?
    Odgovor: Netačno. Ne znate za kontraindikacije i alergije povređenog, a lek može da prikrije kliničku sliku lekarima. Ne dajte lekove na svoju ruku. Možete pomoći osobi da uzme sopstveni propisani lek (na primer, inhalator) ili dati lek po uputstvu dispečera.
  6. 16
    Kolega je pao sa merdevina i žali se na jak bol u vratu. Šta treba da uradite? Izaberite jedan odgovor
    Odgovor: a. Posle pada sa visine uz bol u vratu ili leđima moguća je povreda kičme, a nepotrebno pomeranje može da je pogorša. Povređeni se ne pomera ako na mestu gde se nalazi nije u opasnosti; umirite ga i pratite disanje dok pomoć ne stigne. Izuzetak je ako je osoba bez svesti i ne diše normalno: tada započnite KPR.
Vaš rezultat

· Prolazni rezultat je 80%. Ispod su tačni odgovori i objašnjenja za svako pitanje. Greška u kritičnom pitanju — test nije položen, čak i ako ima dovoljno bodova.

Sprovodi u jeCheck-u

Test je polazna tačka. Uskladite odgovore sa standardima vašeg lanca i propisima vaše zemlje, dodajte pitanja o svom meniju, asortimanu i pravilima.

Česta pitanja

Ne. Test proverava da li zaposleni zna redosled postupaka, ali veština kompresija, upotreba AED-a i tehnike kod gušenja mogu se uvežbati samo na praktičnoj vežbi sa instruktorom. Test takođe ne zamenjuje obaveznu obuku propisanu važećim propisima.

Na važećim međunarodnim smernicama Evropskog saveta za reanimaciju (ERC) i Američkog udruženja za srce (AHA) za laike koji pružaju pomoć. Ako vaša zemlja ili organizacija koristi sopstvene algoritme, prilagodite pitanja.

Svi zaposleni koji rade sa gostima, kupcima i kolegama, posebno rukovodioci smena i oni koji su odgovorni za ormarić prve pomoći. Sprovedite ga posle praktične obuke, a zatim na svakih šest meseci kako se znanje ne bi zaboravilo.

Sprovodite proveru znanja u jeCheck-u

Prebacite test u jeCheck: dodeljujte ga radnim mestima i lokacijama, zadajte rok i prolazni rezultat, dobijajte rezultate i sertifikate — bez papira i ručnog pregledanja.

Piši nam na Telegram